Češnjovke

Priča

Češnjovke su češnjakove kobasice sjeverozapadne Hrvatske, nazvane po češnjaku. Oko Samobora, trgovišta zapadno od Zagreba, mjesni je oblik češnofka i o njoj postoji najdulji pisani trag. Milan Lang opisao ju je 1915. u svojoj knjizi o samoborskom narodnom životu i običajima kao kobasicu najviše kakvoće. Nastala je u seoskim kućama u vrijeme kolinja, a izrađivale su je uglavnom žene od domaće svinjetine, bijelog vina i češnjaka; poslije su je preuzeli i profesionalni mesari, a spominje je već pjesma napisana za samoborski fašnik 1934. Domaći kuhari režu ili melju masniju svinjetinu, začinjavaju je solju i paprom, a češnjak dodaju kao sok ili namočen u vodi i vinu, a ne u komadićima. Samoborski mesari i danas ručno povezuju kobasice u parove malim drvenim štapićima, što se zove špajlanje, a zatim ih dime toplim dimom. Krajem 2022. EU je registrirala Samoborsku češnofku kao zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla, a grad joj već desetljeće posvećuje festival na svom proljetnom sajmu. Češnjovke se prije jela uvijek termički obrađuju: kuhaju se, pirjaju ili peku na roštilju. Računajte jedan par po osobi i poslužite ih na hrpi pirjanog kiselog zelja sa senfom i kruhom.