Hrvatska

Hrvatsko poglavlje ima 13 recepata. Istarska maneštra i ričet, varivo od ječma i graha, kuhaju se zimi sa suhim grahom i dimljenom svinjetinom, a kiselo zelje s rebrima pirja se s dimljenim rebrima. Krvavice i češnjovke, kobasice s krvlju i češnjakom, pripadaju kolinju, obiteljskom klanju svinje, a kuhani buncek sa zeljem, restanim krumpirom i hrenom zagrebački je zimski tanjur. Čobanac je slavonski paprikaš od više vrsta mesa, zagorski štrukli tijesto punjeno sirom koje se kuha ili zapeče s vrhnjem, bijeli žganci stari sirotinjski doručak, a zlevanka kolač od kukuruznog brašna. Krafne i kroštule prže se za poklade, a soparnik, pita od blitve iz Poljica, jede se na posne dane poput Pepelnice, 10. veljače.

Hrvatski jelovnik prati Uskrs od Velikog tjedna do nedjeljnog ručka. U Istri sezona divljih šparoga traje kroz Veliki tjedan, a šparoge idu u fritaju. Veliki petak, 26. ožujka 2027., prikladan je za brudet, primorski riblji gulaš s palentom. Na Veliku subotu obitelji nose pincu, slatki uskrsni kruh, u crkvu na blagoslov, a pisanice, jaja obojena lukovinom u ciglasto crveno, idu u uskrsnu košaricu. Uskrs, 28. ožujka, donosi šunku u kruhu s hrenom, goranski nadjev od kruha, jaja i dimljene šunke, janjetinu ispod peke te dva kolača, kuglof i međimursku gibanicu.