Uskrs

Jedno jaje, mnogo boja: uskrsna jaja Europe

Diljem Europe Uskrs je vrijeme jaja. Stranice Švedske crkve objašnjavaju zašto: jesti jaja bilo je zabranjeno tijekom četrdeset dana korizme, a kokoši su u proljeće ponovno počinjale nesti, pa su se jaja gomilala i Uskrs je postao blagdan jaja. Godine 2027. taj blagdan pada 28. ožujka na Zapadu i 2. svibnja u pravoslavnim crkvama.

Najstarija boja ona je koju je imala svaka kuhinja. U Hrvatskoj su se pisanice kuhale s lukovinom za ciglasto crvenu ljusku, ili s ciklom i koprivom za druge nijanse, a u sjevernoj Dalmaciji i s korijenom broća. Ukrajinci kuhaju lukovinu za krašanke, kuhana jaja jedne boje koja se jedu i dijele uz dobre želje, za razliku od pisanki, sirovih jaja ukrašenih voskom. Srpske obitelji boje jaja tijekom Velikog tjedna, najčešće na Veliki petak, 30. travnja, u lukovini, s listićima pritisnutima ispod čarape koji ostavljaju svijetle otiske; prvo crveno jaje, čuvarkuća, čuva se cijelu godinu. U Grčkoj se jaja boje crveno na Veliki četvrtak, 29. travnja, trljaju maslinovim uljem da se sjaje i tucaju u igri tsougrisma nakon ponoćne službe Uskrsnuća.

U Poljskoj blagoslovljeno jaje, obično ukrašena pisanka, ide u košaricu święconka na Veliku subotu, 27. ožujka, a uskrsni doručak često počinje njegovim dijeljenjem. Češki koledari na Uskrsni ponedjeljak, 29. ožujka, vraćaju se kući s jajima obojenima kupovnim bojama ili lukovinom, sokom crvene cikle ili špinata. Njemačka čuva jaje u salamuri: za Soleier se tvrdo kuhana jaja napuknute ljuske dan ili dva drže u slanoj vodi s lukom, kimom i lovorom, a šaka lukovine ostavlja mramorni uzorak ispod ljuske.

Tucanje jajima također je rašireno. Hrvatska djeca kuckaju jajima jedno o drugo, srpske obitelji tucaju se jajima na uskrsno jutro, a u starom švedskom seljačkom društvu ljudi su se natjecali čija će ljuska izdržati. Počnite skupljati lukovinu dva do tri tjedna prije Uskrsa i skuhajte nekoliko jaja više, jer ona koja puknu u loncu mogu ravno na stol za doručak.