Jókaijeva juha od graha

Priča

Jókai bableves nosi ime Móra Jókaija, mađarskog romanopisca čiji roman Zoltán Kárpáthy iz 1854. sadrži podroban opis jednog švedskog stola. Priča koja se prepričava u Mađarskoj kaže da je Jókai bio stalni gost restorana u Balatonfüredu, na Balatonu, gdje je gotovo uvijek naručivao juhu od graha, te da je juha poslije nazvana po njemu. Budimpeštanski portal Telex 2024. odvagnuo je dokaze i prvi recept pod tim nazivom pronašao u kasnijem, prerađenom izdanju Gundelove kuharice te zaključio da je jelo najvjerojatnije restoranska kreacija 20. stoljeća. Memoari Jókaijeve nećakinje Jolán bilježe da je volio sitan grah donesen iz Komároma, kao i leću sa svinjskim uhom te pileći paprikás s túrós csuszom. Grah se Mađarskom proširio do 17. stoljeća, a s dimljenom svinjetinom iz pušnice davao je juhu koja se usred zime mogla skuhati od zaliha iz smočnice. Današnja inačica kuha dimljenu koljenicu sa suhim grahom, korjenastim povrćem i zaprškom s paprikom, dodaje dimljenu kobasicu i csipetke, a na vrh ide kiselo vrhnje. Grah namočite večer prije; s raženim ili bijelim kruhom jedna je zdjela cjelovit ručak ili večera.