Kuhani buncek sa zeljem, restanim krumpirom i hrenom

Priča

Buncek je zagrebački naziv za svinjsku koljenicu, donji dio noge između šunke i papka; riječ dolazi od njemačkog Bein, noga. Prodaje se svjež ili dimljen, a za ovaj tanjur uzima se dimljeni, koji se polako kuha s lovorom, paprom, lukom i korjenastim povrćem dok se koža ne reže lako, a meso ne počne padati s kosti. Na klasičnom tanjuru uz njega su pirjano kiselo zelje i restani krumpir, krumpir skuhan u ljusci, narezan i popržen s lukom, a sa strane umak od hrena. Zagreb ga smatra zimskim jelom, iz sezone sušenog i dimljenog mesa. Tanjur sa zeljem i krumpirom često se poslužuje u planinarskim domovima na Medvednici, planini iznad grada, buncek se nudi na zimskim štandovima s uličnom hranom i u zagrebačkim restoranima, a jednako ga pripremaju i kuhari koji njeguju zagorska jela. Ništa iz lonca ne propada: grabilica vode od kuhanja ide u zelje, a može i u umak od hrena. Računajte na oko dva i pol sata, većinom laganog kuhanja bez nadzora, a uz jelo poslužite i kisele krastavce.