Ruska salata

Priča

Ruska salata, salata od krumpira, mrkve, graška, kiselih krastavaca, šunke i majoneze, čest je dio svečanog srpskog stola, a njezino ime nosi trag duljeg putovanja nego što bi se očekivalo — podrijetlo se povezuje s „Olivier salatom”, koju je 1860-ih u Moskvi za svoj restoran Hermitage osmislio Lucien Olivier, kuhar belgijsko-francuskog podrijetla, a odatle se proširila istočnom i srednjom Europom pod različitim lokalnim imenima, od „ruske salate” na Balkanu do „salade russe” u zapadnoj Europi. Svaka je zemlja s vremenom pojednostavnila izvorni, luksuzniji recept (u kojem su bili i divljač i rakovi) na pristupačnije sastojke — krumpir, mrkvu, grašak, kisele krastavce, šunku i majonezu. U srpskim obiteljima ruska salata čest je prilog uz pečeno meso na blagdanskom stolu, a priprema se dan unaprijed i drži u hladnjaku. Hrvatskom čitatelju ona je dobro poznata, samo pod drugim imenom: kod nas je zovemo francuska salata.