Slavsko žito

Priča

Srpska obitelj koja slavi slavu, blagdan svog sveca zaštitnika, priprema ukrašeni slavski kolač i jelo od kuhane pšenice koje se zove žito ili koljivo, jedno od najvažnijih jela na slavskom stolu. Pšenica se ispire dok voda ne bude bistra, namače preko noći, kuha dok zrna ne puknu, suši na krpi, melje i miješa s orasima i šećerom. Zatim se zaglađuje u humak, posipa još orasima i šećerom u prahu te ukrašava polovicama oraha ili se u nju utiskuje uzorak. Beogradski dnevnik Večernje novosti objašnjava što jelo simbolizira: pšenica život, obnovu i uskrsnuće, a orasi i šećer slatkoću i zajedništvo ukućana. Žito odaje počast svecu i ujedno je spomen na pokojne članove obitelji. Na svečev blagdan ista se kuhana pšenica stavlja pred svečevu ikonu, a nudi se i na parastosima trećeg, devetog i četrdesetog dana nakon smrti te na prvu godišnjicu. Novosti dodaju da se mora pripremati s pažnjom jer se vjeruje da o tome ovise mir i blagostanje doma. Poslužuje se prije slavskog kolača i vina. Napravite ga dan ranije i držite na hladnom; gosti uzimaju po jednu žlicu.