Slojeviti badnji kolač s četiri nadjeva (Štedrák)

Priča

Štedrák je ime dobio po Badnjoj večeri, koja se na slovačkom zove Štedrý večer, a ponekad ga zovu jednostavno štedrovečerný koláč, badnji kolač. Nastao je kao obredno pecivo upravo za tu večer: tanki listovi dizanog tijesta slažu se s četiri klasična nadjeva slovačke kuhinje — lekvárom od šljiva, mljevenim orasima, makom i tvarohom, svježim kravljim sirom. Ništa na njemu nije skromno, i u tome je bio smisao. Slojevi su označavali obilje, plodnost i dobru žetvu, a bogat kolač na stolu nosio je želju obitelji za uspješnom godinom, u skladu sa starim vjerovanjem da početak godine određuje ono što slijedi. Slovački autori koji pišu o božićnim običajima navode štedrák među kolačima koji nisu smjeli nedostajati na badnjem stolu u središnjoj Slovačkoj, a i danas ga opisuju kao najtradicionalniji božićni desert, premda su u mnogim domovima njegovo mjesto zauzele makovnjače i orahnjače. Narezan na kocke na kojima se vidi svaki sloj, u jednom kalupu spaja okuse makovnjače, orahnjače, pekmeza od šljiva i kolača sa sirom — okuse koji su i hrvatskom božićnom stolu dobro poznati.