Slovački pleteni božićni kruh

Priča

Vianočka, pleteni slatki kruh gotovo istovjetan češkoj vánočki, s grožđicama i bademima umiješanima u tijesto, dijeli s njom i simboliku pramenova pletenice — donji predstavljaju prirodne elemente, srednji ljudske osobine, a gornji duhovne vrijednosti — što pokazuje koliko su slovačka i češka blagdanska tradicija, nekad dio istog državnog i kulturnog prostora, ostale usko povezane i nakon razdruživanja 1993. godine. Ispleti pravu vianočku traži vještinu i strpljenje, a mnoge slovačke obitelji imaju svoju „formulu” broja pramenova i načina pletenja koja se prenosi s koljena na koljeno. Kruh se najčešće jede za doručak tijekom blagdana, pa i na božićno jutro, uz kavu ili topli čaj; darovi se u Slovačkoj otvaraju već na Badnju večer, nakon večere. Bogatstvo tijesta razlikuje se po krajevima — neke obitelji dodaju više maslaca i jaja, druge ostaju pri jednostavnijoj, manje masnoj inačici. Pletenje vianočke zajedno s djecom jedan je od najdražih trenutaka u kojima se obiteljska tradicija prenosi dalje.