Švedski vafli

Priča

Dvadeset peti ožujka u Švedskoj je våffeldagen, Dan vafla. Njegovo je pravo ime Vårfrudagen, Gospin dan, blagdan Navještenja, kada je anđeo Gabrijel navijestio Mariji da će roditi dijete. Švedski poslovni portal Dagens PS objašnjava da blagdan pada devet mjeseci prije Božića i da se u kršćanskim zemljama slavi od 7. stoljeća. U nekim se dijalektima Vårfrudagen izgovarao kao „vafferdagen“, slično njemačkoj riječi Waffel, a većina izvora prelazak na våffeldagen smatra običnom zabunom. Sami vafli pekli su se u Švedskoj već od 17. stoljeća, u kalupima razvijenima iz onih u kojima su se pekle hostije za pričest, ali s imenom blagdana povezani su tek u 19. stoljeću. Dodaci su došli još kasnije: šećer, vrhnje i džem bili su luksuz, a slatka je inačica postala uobičajena potkraj tog stoljeća. Datum je označavao i proljeće. Do sredine 18. stoljeća poklapao se s proljetnom ravnodnevnicom, a seoska su ga kućanstva uzimala kao početak proljetnih radova, kada nakon zime ima više mlijeka i jaja. U Švedskoj je bio državni praznik do 1953. Godine 2027. Dan vafla pada u četvrtak 25. ožujka, koji je ujedno i Veliki četvrtak. Postavite na stol šlag i džem i pecite vafle za stolom, kako bi se svaki jeo vruć.