Trøndelaška juha s mesnim okruglicama

Priča

Sodd je jedna od najstarijih norveških riječi za hranu kuhanu u juhi. Potječe od staronordijskog glagola za kuhanje, a Store norske leksikon navodi da je starija od riječi suppe, svakodnevne riječi za juhu. MatPrat, web-stranica s receptima norveškog informativnog ureda za jaja i meso, upućuje na opis sodda u sagi o kralju Håkonu Dobrom, zapisanoj u 13. stoljeću. Diljem Norveške juha od mesnog temeljca nekoć je bila nedjeljno jelo, a ne svakodnevna hrana, no tradicija je najjača u Trøndelagu, u središnjoj Norveškoj. Ondje je trøndersodd svečano jelo za velike događaje u obiteljskom životu, a od 2012. Festsodd fra Trøndelag nosi zaštićenu oznaku zemljopisnog podrijetla. Temeljac je od janjetine ili ovčetine, bistar, s kockicama kuhanog mesa, malim okruglicama od sitno mljevenog mesa i vrhnja te mrkvom. Krumpir se kuha odvojeno kako njegov škrob ne bi zamutio juhu. Neki kuhari meso za okruglice melju mnogo puta, a jedna izreka iz Innherreda kaže da dobar sodd ima toliko mesa i okruglica da biste po njemu mogli hodati, a da ne smočite noge. Temeljac skuhajte dan ranije i na stolu držite plosnati kruh, kao što Norvežani uvijek čine uz sodd.